Čestitka

cestitka2014.jpg

Upis korisnika(login)

 

Libero Hosting web VPS www.liberohosting.com

Hrvatski Pravoslavac Korice

Prodaja kuće u Murteru

www.udbina.com

 

Križ Hrvatske Pravoslavne Crkve

Brojač Posjeta

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas561
mod_vvisit_counterJučer613
mod_vvisit_counterOvaj Tjedan4864
mod_vvisit_counterProšli Tjedan5139
mod_vvisit_counterOvaj Mjesec11472
mod_vvisit_counterProšli Mjesec25714
mod_vvisit_counterUkupno2466982

Trenutno na stranici: 5
0 198.143.37.7
,
0

Pristupnica

Pristupnica

                             SvMihovil    Isus     Bogorodica
PREDSJEDNIK HAZUD-A POVLAČI SE, ZBOG POODMAKLE STAROSTI, SA MJESTA PREDSJEDNIKA PDF Ispis E-mail
Ocjena: / 0
LošeOdlično 
HPZ - Aktualnosti
Urednik Administrator   
Srijeda, 28 Kolovoz 2013 20:00

HRVATSKA AKADEMSKA ZAJEDNICA DOMOVINE I DIASPORE -

HAZUD - ZAGREB

 

Piše Dragan Hazler u ulozi predsjednika HAZUD-a

u Baselu i osobno

 

Važno pismo HAZUD-u Zagreb, HAZU Mostar i Hrv.

akademicima svuda

(Uz glavninu pisma o HAZUD-u, nastupajući događaji uvjetuju i osvrte na privatnost članova.)

 

Dragi i poštovani svi!

Iz starostnih razloga i izcrpljenosti moram napustiti dužnosti u HAZUD-u/Basel

Odlučio sam zahvaliti se na dužnosti predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori sa sjediütem u Baselu i na drugim ulogama i obvezama, danom 25. ožujka 2014. ako me do tada posluži život s ovim kakvim takvim zdravljem.

Ako budem mogao i ako to HAZUD bude trebala ja ću i dalje obaviti pojedine poslove, ali to treba uzeti s upitnikom.

Izabrao sam taj Dan blagovijesti, Dan HAZUD-a u Baselu i Dan osnivanja svih značajnijih institucija i udruga Hrvata u Baselu kao što su primjerice: Kroatischer Kulturverein Ogranak Matice hrvatske (1968) i Hrvatska zaklada za borbu protiv raka u domovini(1970), Mjesni odbor Hrvatskog narodnog vijeća, 1979. godine...

Taj dan izabrali su Hrvati u Baselu u znak poštivanja hrvatskog znastvenika Andrije Jamometića (u Domovini nepoznanica jer se je suprostavljao papi Sixtu IV).Jamometić je 25. ožujka 1482. otvorio Baselski koncil, koji je preteča europske reformacije i općeg napretka.

 

Za sve Hrvatice i Hrvate - Hrv. akademike evo dodatnih pojašnjenja:

Za djelovanje HAZUD-a u Baselu, najvažniji je broj aktivnih članova u tom gradu, u Švicarskoj, a zatim u dijaspori s jakim osloncem na HAZUD u Zagrebu i HAZU u Mostaru.

 

HAZUD u Baselu pogođen rekonstrukcijom zgrade u Davidsbodenstrasse 62

Neočekivano nas pogađa gubitak smještaja HAZUD-a u Davidsbodenstrass 62, CH-4056 Basel jer zgrade u Davidsbodenstrasse ulaze u generalnu rekonstrukciju i korisnici prve zgrade uz nas su već dobili odkaze. Na redu smo mi korisnici prostorija na broju 62. Svaka selidba je vezana uz čitav niz raznih problema, a najteži je naći adekvatne prostorije za HAZUD, koje će zadovoljavati barem tri kriterija: 1. povoljna lokacija sa svima potrebnim priključcima, 2. nesmetano djelovanje obzirom na susjede i 3. povoljna visina najamnine.

Za djelovanje HAZUD-a, u kojem sve troškove snose članovi, gubitak ovih prostorija, uz naprijed spomenuti mali broj članstva je nenadoknadiv.

 

Nakon učestalih  smrtnih slučajeva starijih članova i povratka nekih članova u Hrvatsku, imamo u Baselu još samo petero članova HAZUD-a i među ovima, za sada dvojicu aktivnih djelatnika: Hrv. akad. Ilija Šikić i do daljnjega pisatelj ovog pisma Dragan Hazler.

U Švicarskoj imamo oko 20 članova HAZUD-a, među kojima su vrlo aktivni: Hrv. akad. Emilija Herceg, Hrv. akad. Dražen Kozić i Hrv. akad. suradnik Ing. Zlatko Pintarić, a ostalo su  slično kao i i u drugim amaterskim udrugama i institucijama članovi u imeniku s izvršavanjem samo nekih pojedinosti.

 

S dvojicom aktivnih (ukoro jednim) Hrv. akademikom u Baselu i s troje aktivnih Hrv. akademika rasijanih na udaljenim lokacijama u Švicarskoj - HAZUD u Baselu i u Švicarskoj ima upitnu perspaktivu. Ali ne treba na stanje gledati crno, nego tražiti izlaz i napredak.

 

Evo malo potrebne analize i kritike, koje bi trebale djelovati poticajno

Mlađi i mladi hrvatski znanstvenici i stručnjaci u Švicarskoj, osim dopisničke suradnje ne pokazuju druga zanimanja za HAZUD. Treba ih se potaknuti i dati im zeleno svjetlo za djelovanje - za samoisticanje u opću korist.

 

Nažalost(?!), ovo isto vrijedi i za desetak misionara u Hrvatskim katoličkim misijama u Švicarskoj. Nakon odlaska †fra Lucijana Kordića  n i j e d a n  fratar nije član HAZUD-a, "jer im to nije dozvoljeno", a ima ih koji se bave politikom, koja isto svećenicima nije dozvoljena.

 

Gledajući istini u oči, odlaskom Dragana Hazlera s dužnosti u HAZUD-u i ujedno iz Basela, izgledi za obstanak i za djelovanje HAZUD-a u Baselu u dosadašnjem obliku akademske univerzalnosti, vjerojatno i u CH su jako upitni.

 

Sadašnji tajnik HAZUD-a Hrv. akad. Ilija Šikić ne može sam obavljati sve poslove za Akademiju i snositi sve novčane obveze za potrebe HAZUD-a i brinuti se za obitelj.

 

Dopredsjednica, Hrv. akad. Emilija Herceg je oko 150 km udaljena od Basela (St. Gallen) i po spomenutim obvezama je u sličnome stanju kao i tajnik. Na Koziću je elektronika.

 

Obadvoje aktivnih Hrv. akademika su inteligentni, solidno obrazovani, internacionalno integrirani, domoljubno nastrojeni i marljivi, ali to nije dovoljno. Potrebno je još barem: brojno članstvo, slobodno vrijeme, volja i odluka da imamo Hrvatsku akademiju, prostorije i novac...

 

HAZUD u Baselu, iako je preustrojen na virtualno djelovanje, mora plaćati odgovarajuće prostorije za: arhiv, knjižnicu, razne zbirke i uredske djelatnosti, zatim kupovati elektroničke uređaje, podmirivati razne pristojbe... Do sada i  za sada glavninu svih novčanih potreba HAZUD-a snosio je i snosi Dragan Hazler, koji to može jer kao visoki i uspješni znanstvenik i istraživač u SANDOZ/NOVARTISU ima odgovarajuću solidnu mirovinu. Od 25. ožujka 2014. Dragan Hazler (ako još bude živio?!) mijenja okolinu i mora se novčano usmjeriti na sebe i obitelji svoje djece. Dakle, moguća novčana participacija za života bit će smanjena.

 

Problem prostorije dovodi u pitanje ARHIV, ZBIRKE i knjižnicu HAZUD-a

HAZUD u Baselu je dosada darovao raznim institucijama u RH i BiH oko 20.000 knjiga i druge vrijedne imovine. Primjerice, uz ostalo Slunj je dobio desetak novih computera...

 

Ovdje u HAZUD/Baselu ima još oko 2.000 knjiga, oko 500 arhivskih odlagača razne povijestne, kulturne, umjetničke i druge vrijedne građe, razne zbirke, primjerice: slika, pisama, video-kaseta, gramofonskih ploča..., elektronički uređaji, namještaj... Ovo ne može biti predmetom preseljenja ovdašnjih Hrv. akademika u njihove stanove jer su svi oni obiteljski ljudi.

Pisatelj ovih redaka je samac (obitelj i potomstvo je u Hrvatskoj) i njegov stan, ranije čak 5-sobni mogao je služiti za sve potrebe HAZUD-a. Naprijed spomenutom rekonstrukcijom zgrade, u kojoj je sada HAZUD/Basel i povratkom D. Hazlera u Hrvatsku dolazi u pitanje sadašnja vrijedna imovina HAZUD-a.

Pripominjem, da je sa smrću †Žarka Dolinara dio imovine neprocjenjive vrijednosti (njegove i društvene!) završio u odpadu. Slično bi se moglo dogoditi i s imovinom D. Hazlera i imovinom HAZUD-a, ako to pitanje ne riješimo u dogledno vrijeme.

Predlažem, da HAZUD/Zagreb pribavi za svoje potrebe odgovarajuće prostorije, u koje bi se mogla preseliti spomenuta i druga imovina HAZUD-a/Basel. Dodajem i to da na primjer arhivska građa HAZUD-a/Basel ima svoj smisao pored Basela jedino u Zagrebu.

Bilo bi dobro i poželjno, da se mlađi Hrv. akademici prime zbrinjavanja imovine HAZUD-a/Basel za opću korist Hrvatskome narodu. Hvala unaprijed! D.H.

 

Hrvatska akademija mora biti croatocentrična, a ne diasporocentrična

Iz dovle navedenoga se vidi, da HAZUD u Baselu kao središnjica nema puno izgleda za obstanak i aktivno djelovanje. Mogla bi djelovati u granicama mogućnosti kao Sustavnica Središnjice HAZUD-a u Zagrebu ili kao sustavnica HAZU u Mostaru.

Još jasnije rečeno HAZUD u Baselu bi mogao nastaviti kao adresa i oslonac domovinskom HAZUD-u u Zagrebu i oslonac za HAZU u Mostaru. Dakle, kao neugaslo tinjajuće ognjište, koje će kroz sinergističko "podkurivanje ognja": Basel - Mostar - Zagreb ostati naslov u trajanju, naslov u rastu i jačanju. Hrvatski narod mora imati prave nacionalne akademije u domovini i sustavnice u diaspori, a ne obratno!

 

Ne kritiziram nikoga, nego pokušavam ukazati na neki boljitak

Ovo napisano i što slijedi nije kritika na nikoga, nego prikaz stanja i ne naziranja perspektive za HAZUD ako ne uskladimo odnose Domovina-Diaspora "D-D".

Štedeći ovo važno pismo od preobširnosti, podsjetit ću samo da su sve hrvatske akademije u diaspori, od 15.stoljeća ( Ivan Vitez od Sredne i Andrija Jamometić...) do sada bile croatocentrične.

Uzmimo na primjer Akademiju ilirsku Bartola Kašića, koja je u Rimu od 1599. nadalje udarala temelje gramatici hrvatskog jezika...

Akademije u diaspori našeg vremena (u Americi i u Švicarskoj) su osnovane radi suradničkog povezivanja Hrvata u diaspori  s iskonskom domovinom Hrvatskom. Mi Hrvati smo jedan narod, ma gdje nas je sudbina rasijala i zadatak matične domovine treba biti da nas okuplja u krilo majke Domovine Hrvatske, a ne obratno...

 

Croatocentričnost za Hrvate u diaspori nije samo puka želja, nego...

Ima za spomenuto više razloga. Jedan među njima jest da Hrvati u diaspori ne mogu (u nekim državama i ne smiju!) se baviti hrvatskom nacionalno-državnom politikom, a sa znanošću, umjetnošću, kulturom i društvenošću na tim poljima je čak preporučivo bavljenje.

U tome je razlog da svoje djelovanje nazivamo i naslovu: znanost i umjetnost, a ne politika niti nekakva nacionalna ideologija...

Svakom mislećem čovjeku je jasno, da je bolje i općekorisnije za svakog znalca i umjetnika (svi smo mi takovi i razlikujemo se samo po kvantitetu nadarenosti i razinama, koje vode u kvalitet) baviti se onim disciplinama, koje su korisne za nas bavljenike, za državu domadara i za iskonsku Domovinu Hrvata.

 

Odnosi HAZUD-a u Baselu s HAZUD-om u Zagrebu i s HAZU u Mostaru

Počet ću od Mostara, koji je nama u HAZUD-u Basel bio velika nada pa smo podupirali osnivanje HAZU.  Na naše opće iznenađenje HAZU u Mostaru prima u svoje redove samo znanstvenike i stručnjake iz BiH.  Nije naše da ocjenjujemo taj stav, nego izražavamo žaljenje za sebe jer nismo ostvarili željeni suradnički oslonac u Mostaru.

 

Štoviše i uzajamna suradnja Mostara s nama u Baselu je upitna!

Evo jednog upitnog primjera: HAZUD u Baselu je dogovorno (Basel - CH-Olten - Mostar) darovao za HAZU u Mostaru oko 5.000 knjiga, među kojima ima vrlo, vrlo kvalitetnih, prosječnih i drugih. Knjige su pretežno na njemačkom jeziku, zatim na engleskom, francuskom i najmanje na hrvatskom jeziku.  Takvim izborom smo planirano željeli da Knjižnica HAZU u Mostaru postane bogata internacionalna knjižnica.

Dogovoreno je, da te knjige odpremimo u Olten, a otuda će ih Hrvatska katolička misija po prilikama slati u Mostar.

Koliko mi je poznato, do sada kroz blizu tri godine nije odpremljena u Mostar nijedna knjiga. Po ovome pitanju, molim točan stav čeliništva HAZU u Mostaru i HKM u Solothurnu/Oltenu.

 

Ako ne postoji potreba u HAZU Mostar za te knjige ili (i) nemogućnost u Oltenu da se te knjige pošalju u Mostar, molim jasan stav pa ćemo se pobrinuti da se te knjige vrate u Basel ili u St. Gallen i odtuda u Hrvatsku.

Bit ću jako zahvalan odgovornim osobama u Mostaru i u Oltenu za jasan stav po pitanju HAZUD-darovnice oko 5.000 knjiga plus nešto časopisa i drugih sitnica.

 

Dodajem, da je HAZUD/Basel do sada darovala(abecedno): Karlovcu, Korenici, Slunju, Vukovaru i Zagrebu te Hrvatskoj dopunskoj školi u Švicarskoj - ukupno oko 22.000 raznih knjiga, dakako i drugih potrebština (elektroničkih uređaja, lijekova, humanitarne pomoći svih oblika, kumstva djeci bez roditelja uz novčano i drugo zbrinjavanje itd...usw...etc...). S nijednom institucijom i gradom nismo imali neriješivih problema, nego samo s knjigama na relaciji Olten - Mostar. Zašto?!

 

Molim, točan odgovor iz Mostara i iz Oltena! Ako Mostar nije zainteresiran za preuzimanje darovanih knjiga, koje leže u Oltenu, HAZUD/Basel će ih preuzeti natrag i darovati, na primjer Vukovaru ili Vinkovcima, koji su nas pismeno molili za pomoć u knjigama.

 

Suradnja sa Zagrebom

Sa Zagrebom je suradnja vrlo dobra, na nekim poljima je uzorna, ali nastojmo da bude još bolja, napose složnija i po nekim pitanjima poduzetnija. HAZUD u Zagrebu obavlja dragocjene poslove na raznim poljima, što je i svrha nacionalnih akademija znanosti i umjetnosti. Napose zadivljuje i zaslužuje najviše ocjene izdavačka djelatnost za odrasle i za djecu, pravosudna djelatnost, medijska djelatnost na širem spektru hrvatskih potreba, brojčani rast članstva u HAZUD-u/Zagreb, napose učlanjenjem hrvatskih aktivnih žena i Hrvatskih branitelja.

Ova zapažanja i pohvale odnose se podjednako na Hrvatsku akademsku zajednicu domovine i di(j)aspore - HAZUD u Zagrebu i na Hrvatsku akademsku zajednicu "Kralj Tomislav" u Zagrebu.

Uz spomenute istaknuta pohvala za svoje djelovanje pripada sustavnicama HAZUD/Zagreb u Osijeku, Splitu, Varaždinu kao i pojedinmim Hrv. akademicima - hrvatskim damama i gospodi, koji ne žale svoj trud na poslovima za boljitak jedine nam Domovine Hrvata (RH, BiH i Okruženje).

Za dodatnu pohvalu je uključenje u Izvršni odbor HAZUD-a/Zagreb, dopredsjednice HAZUD-a/Basel jer nas to povezuje: Hrvate u diaspori s Hrvatima u domovini.

Već je naprijed naslovno spomenuto, da Hrvatska akademija mora biti croatocentrična, a ne diasporocentrična, što je jasno, da središnjica mora biti u domovini, a ne u diaspori.

Na zov domovine treba se odazvati i odazivat će se diaspora suradnjom svih oblika, napose znanosti, gospodarskim akcijama i povratkom Hrvata iz diaspore u domovinu.

Poznato nam je da Strossmayer/Račkova HAZU ex JAZU nema niti razred za Hrvate u diaspori, što nažalost ukazuje da je ona i nadalje JAZU samo s promijenjenim "J" u "H".

 

HAZU u Mostaru se još nije snašla u svojim ulogama

Slično, ali na drugi način nas u diaspori zabrinjava HAZU u Mostaru, koja prima u svoje redove samo Hrvate iz BiH. To je svojevrstna separacija. Umjesto da se umrežavamo i jačamo sve pozitivne uzajamnosti Hrvata bez obzira, gdje živimo, svako ograničavanje nije prava slika Akademije. Sve akademije, svih naroda svijeta su po svome članstvu ne samo otvoreno nacionalne, nego i internacionalne institucije. Znanost i umjetnost ne poznaju nacionalne granice.

 

Baselska HAZUD je utoliko hrvatskija, što u njoj ima više znanstvenika malne iz cijeloga svijeta jer nas sa svojim članstvom ne samo časte, nego nas priznaju kao narod Hrvate u vrlinama našeg domoljublja, naših uloga u svijetu, naše opće znanosti i najljepše nacionalne krune, koja se zove umjetnost.

Znanstvenici poput ovih (svi su Prof. Dr. - odnedavno pokojnici) Max Burckhardt, Hanno Caprez, Hildebrand Schröder, Andreas Staehelin... su sa svojim članstvom osvjetlali sliku HAZUD-a/Basel. To još više vrijedi sa Hrv. akad. HAZUD-a, nobelovce Lavoslava Ružičku i Vladimira Preloga. Dakle, Akademija se mora otvarati, a ne zatvarati po nijednom stavu!

 

Ne želim niti u podsvijesti miješati se u kriterije HAZU/Mostar, nego ovdje napisanim nastojim potaknuti čelništvo i akademike HAZU/Mostar na razmišljenje o jačanju institucije, kroz svekoliko pozitivno učeno hrvatstvo domovine i diaspore te ujedno kroz pozitivnu "internacionalizaciju" HAZU/Mostar.

 

Fratri - misionari u diaspori trebaji biti akademici u svima Hrvatskim akademijama

Većina misionara u Hrvatskim katoličkim misijama u diaspori su fratri iz Herceg-Bosne, još točnije iz Hercegovine. Ako bi HAZU/Mostar učlanila diasporske fratre u svoje redove i ujedno sustavno i umreženo  surađivala s HAZUD/Basel i drugim HAZUD-ima po svijetu imali bismo akademski procvat i trajnost u svima potrebnim oblicima suradnje Hrvatskog naroda rasijanog diljem svijeta i Hrvata u domovini.

Kroz članstvo diasporskih fratara u HAZU/Mostar procvala bi Zaklada za pomoć studentima.

Ovdje vrijedi posebice istaknuti golemu korist bivšeg članstva ili (i) suradništva istaknutih fratara s HAZUD/Basel (abecedno): Basler, Cecelja, Grubišić, Kordić, Mandić, Rupčić...

"Samo složna braća kuću grade, a nesložna je razgrađuju!"

 

Uz izraze osobitog poštovanja šaljem najljepše hrvatske domoljubne, akademske, kršćanske i prijateljske pozdrave: Za dom i domovinu Hrvatsku - Uvijek i svugdje spremni!

 

Dragan Hazler - hrvatski djelatnik u raznim ulogana, uključujući i predsjednika HAZUD/BS

Basel, 28. kolovoza 2013.

 

P.s. Ovo se proslijedjuje Hrvatskim akademijama i Hrv. akademicima u Domovini Hrvata i u diaspori te pojedinim aktivnim suradnicima HAZUD-a. D.H.

Komentari (0)
Komentiraj
Vaši kontakt detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
:D:angry::angry-red::evil::idea::love::x:no-comments::ooo::pirate::?::(:sleep::););)):0
Security
Molim unesite anti-spam kod sa slike.
 
RocketTheme Joomla Templates
generic xenical 60 mg