Čestitka

cestitka2014.jpg

Upis korisnika(login)

 

Libero Hosting web VPS www.liberohosting.com

Hrvatski Pravoslavac Korice

Prodaja kuće u Murteru

www.udbina.com

 

Križ Hrvatske Pravoslavne Crkve

Brojač Posjeta

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas367
mod_vvisit_counterJučer613
mod_vvisit_counterOvaj Tjedan4670
mod_vvisit_counterProšli Tjedan5139
mod_vvisit_counterOvaj Mjesec11278
mod_vvisit_counterProšli Mjesec25714
mod_vvisit_counterUkupno2466788

Trenutno na stranici: 12
0 198.143.37.12
,
0

Pristupnica

Pristupnica

                             SvMihovil    Isus     Bogorodica
Pravoslavni nauk
Bizantski obred PDF Ispis E-mail
Ocjena: / 29
LošeOdlično 
HPZ - Pravoslavni nauk
Urednik Administrator   
Četvrtak, 02 Prosinac 2010 13:55

Bizantski obred

Kad smo u prethodnim člancima o pravoslavnom nauku i duhovnosti govorili o Pravoslavnoj Crkvi, spomenuli smo kako je jedna od zajedničkih karakteristika svih pravoslavnih Crkava i bizantski obred u liturgiji. Pošto su hrvatski pravoslavci dio svjetskog pravoslavlja, i oni obdržavaju spomenuti obred, i zato je veoma važno da ga svi zajedno detaljnije proučimo.

 

Termin „Bizantski obred“:

Što se terminologije tiče, sam pojam „bizantski“ vuče svoje podrijetlo od drevnog Byzantiona, grada na Bosporu (morskom tjesnacu koji dijeli Malu Aziju od Balkana), a osnovali su ga grčki kolonisti iz Megare 667.g.pr.Kr., nazvavši ga po svome kralju Byzasu. Zbog povoljnog položaja grada, rimski car Konstantin Veliki g.330. osniva na njegovom mjestu novu prijestolnicu Konstantinopol (Konstantinov grad, Drugi Rim, Novi Rim), kojeg su Slaveni u srednjem vijeku nazvali Carigradom, a Turci Istanbulom. Grad uskoro postaje prijestolnicom i centrom Rimskog carstva, a nakon podjele 395.g., prijestolnicom Istočnorimskog Carstva, koje je po starom nazivu grada nazvano Bizantskim Carstvom. Dakle, ovaj obred je nastao u Bizantskom Carstvu, vezano uz grad Carigrad, i zato nosi naziv bizantski.

Obred u kršćanstvu može imati uže i šire značenje. Obred u užem smislu znači cjelinu bogoslužnih čina Crkve, cjelinu službenih crkvenih bogoslužnih obreda (sakramenti, časoslov itd.), a u širem smislu (osobito u Katoličkoj Crkvi), obred znači kompletnu liturgijsku, duhovnu, teološku i disciplinsku baštinu neke samosvojne Crkve, unutar jedinstvene Katoličke.

Dakle, bizantski obred jest naziv za način služenja svetih bogoslužnih čina unutar istočnih Crkava, ponajprije pravoslavnih, ali i grkokatoličkih (dijelovi pravoslavnih Crkava koje su tokom vremena priznale papu i sjedinile se sa Katoličkom Crkvom). Naziva se bizantski, jer je nastao u drevnom Bizantskom (Istočnorimskom) Carstvu, a također i Istočni (jer je nastao na istočnom dijelu Carstva), i grčki obred (jer je nastao na grčkom jezičnom i kulturnom području) za razliku od zapadnog, ili rimskog, ili latinskog obreda, kojim se služi Rimokatolička Crkva.

Mjesto bizantskog obreda među kršćanskim obredima:

Svi kršćanski obredi razvijali su se kroz stoljeća iz jednostavnog, ranokršćanskog, apostolskog obreda, u sve složenije i različitije oblike, a vezano uz određeno podneblje i kulturu. Rimsko Carstvo, u kojem se najviše oblikovalo i širilo kršćanstvo, bilo je podijeljeno u dvije kulturne cjeline: zapadnu (latinsku, rimsku), i istočnu (grčku, kasnije bizantsku). Zato se i kršćanski obredi dijele na istočne i zapadne. Među zapadnima je najznačajniji rimski, koji je prevladao, ali uz njega su postojali (ili postoje) i ambrozijanski, galski, keltski, hispanski (mozarapski) i afrički obred.

Istočni obredi se sastoje od dvije podgrupe: aleksandrijske i antiohijske (nazvane tako, jer su se razvijale oko ova dva značajna kršćanska centra). U aleksandrijsku se ubrajaju koptski obred (Egipat), i etiopski (Etiopija). U antiohijsku spadaju: zapadnosirski (jakobitski), istočnosirski (nestorijanski), armenski, i njihove inačice: maronitski, malabarski i malankarski obredi. U ovoj podgrupi razvio se i naš bizantski obred.

Nastanak i širenje bizantskog obreda:

Sam bizantski obred, kao i svi ostali obredi, razvijao se kroz stoljeća do danas. U svojoj biti, on je spoj dvije tradicije: kapadokijske (maloazijske parohijsko-katedralne) i jeruzalemske (palestinske, monaške) tradicije. U svoje najranije doba, on je zapravo bio obred carske i patrijaršijske crkve (sabornog hrama, katedrale), sv.Mudrosti (hagia Sofia-danas džamija Aja Sofija u Istanbulu), koji je zbog svoje pozicije postao službeni obred cijelog Bizantskog Carstva, a misionarenjem se raširio među istočnoevropskim i balkanskim (ponajviše slavenskim) narodima. Danas je to obred Pravoslavne Crkve, kao i grkokatoličke, te drugi po jačini obred u ukupnom kršćanskom svijetu. U daljnjim člancima donijet ćemo pojedine karakteristike tog obreda kroz opis pojedinih bogoslužja i ostalog vezanog uz to.

 
Pravoslavni katihizis-što je to pravoslavlje? (2.dio) PDF Ispis E-mail
Ocjena: / 24
LošeOdlično 
HPZ - Pravoslavni nauk
Urednik Administrator   
Subota, 27 Studeni 2010 13:39

Pravoslavni katihizis-što je to pravoslavlje?

(2.dio)

Izvori pravoslavne vjere

Buduća autokefalna Hrvatska pravoslavna crkva nema pretenziju biti neka izolirana grupacija za sebe, nego će biti uistinu pravoslavna Crkva. Vjera i nauk hrvatskih pravoslavaca se posve poklapaju sa vjerom i naukom sveopćeg pravoslavlja. Zato je neophodno da ovdje izložimo, koji su to temelji i izvori pravoslavne vjere? Na čemu pravoslavlje, a posljedično i hrvatsko pravoslavlje, temelji svoj crkveni i duhovni život?

Izvor pravoslavne vjere jest, u prvom redu, sam Hrist, naš Gospod, Bog i Spasitelj. On je ljudskom rodu objavio Boga, Jednoga i Trojedinoga, On je zaglavni kamen cijelog svemira, i smisao života svakog kršćanina. Upravo je On na Zemlji osnovao Crkvu, svoje vidljivo Tijelo i produženu ruku. Ta sveta Crkva nastupa u Njegovo ime, Njegovom vlašću, i prenosi Njegov evanđeoski nauk. Taj nauk je sam Hristos predao svojim apostolima, svojom riječju, ali i primjerom života. Apostoli su ga dalje prenijeli na svoje nasljednike: episkope, svećenike i đakone.

Zato u pravoslavlju živi apostolsko nasljedstvo. Svaki pravoslavni episkop (vladika) jest nasljednik Hristovih apostola, a u tom nasljedstvu sudjeluju svećenici i đakoni. Oni, kao sveta hijerarhija, rukovode Crkvom Hristovom, posvećuju je (osobito sv. Tajnama), te poučavaju ispravnom kršćanskom nauku. Svaki episkop je poglavar mjesne Crkve-eparhije, a odluke na široj razini (autokefalna Crkva, ili sveopća Crkva) mogu donositi isključivo episkopi saborno. Nema u pravoslavlju episkopa koji bi bio nadređen ostalima (poput pape kod rimokatolika).

Kroz taj niz rukopoloženih (hirotoniziranih) episkopa, svećenika i đakona, prenosi se i pravoslavni nauk, sadržan u Svetom Pismu, i u Svetoj Predaji. To dvoje predstavljaju izvor vjere pravoslavne. Protestantske zajednice smatraju izvorom vjere isključivo Sveto Pismo (Bibliju), i isključuju Svetu Predaju (Tradiciju), međutim, to ne može stajati, jer je upravo Crkva bila ta, koja je preko Svete Predaje, formirala Bibliju. Katolička Crkva pak, govori o dva izvora vjere, koja nastoji učiniti pomalo nezavisnima jednog od drugog. Pravoslavlje međutim, smatra kako su Pismo i Predaja neodvojivi dijelovi jedne cjeline; pošto je Predaja starija od Pisma; Pismo (Biblija) je, možemo reći, jedan od najznačajnijih dijelova Svete Predaje.

Sveto Pismo

Sveto Pismo (Biblija) predstavlja jedan od najvažnijih dijelova pravoslavne Predaje. Ono je Svetim Duhom nadahnuta zbirka knjiga, koja sadrži samu Božju objavu. Zato se Biblija neprekidno naviješta u pravoslavnim hramovima, bilo kroz direktna biblijska čitanja, psalme, molitvu Gospodnju, ili kroz bezbrojne citate i aluzije u bogoslužnim molitvama.

Kanon, ili popis knjiga koje ulaze u Bibliju, nema tako jasne granice kao u Katoličkoj Crkvi. Dok oko kanona Novog zavjeta postoji slaganje sa rimokatolicima, u pitanju Staroga zavjeta neki prihvaćaju, poput rimokatolika, širi kanon (temeljen na Septuaginti-prijevodu Starog zavjeta na grčki, koji je sadržavao neke spise kojih nije bilo u hebrejskoj, palestinskoj Bibliji), a neki se odlučuju za uži, palestinski kanon (bez tzv.deuterokanonskih knjiga: Tobija, Judita, Sirah, Baruh, Mudrost, 1. i 2. o Makabejcima, kao i dijelovi Danijela i Estere). Međutim, kod nekih se pojavljuje još širi kanon od ovog koji je suglasan sa rimokatolicima, te se u njemu nalaze još: 2. i 3. Ezrina, 3. Makabejska, dok 6.poglavlje Baruha (Jeremijino pismo) ponegdje broje kao posebnu knjigu. Drugim riječima, pravoslavni kanon još nije u konačnici usuglašen u pojedinostima, međutim, on je u najvećem broju knjiga određen saborima i prihvaćen u Predaji Crkve.

Svakako, hrvatski pravoslavci trebaju prihvatiti sadašnji prijevod Svetog pisma na hrvatski jezik, sa kanonom koji sadrži spomenute deuterokanonske knjige i odlomke, jer iza takvog kanona stoji Predaja cijelog kršćanstva i saborske odluke. Naime, odbacivanje deuterokanonskih knjiga u pravoslavlju se, izgleda, dešavalo pod utjecajem protestantske reformacije u 16.st., a ostale knjige, nastale u prvim stoljećima kršćanstva, ionako jesu dio Predaje.

Sveta Predaja

Predaja Pravoslavne Crkve jest srž kršćanstva, starija od Biblije, i ona koja je iznjedrila Bibliju. Međutim, ona se također sastoji od više krugova.

U Predaju u najužem smislu spadaju Sveto Pismo, najstariji Simboli vjere (vjeroispovijesti), npr. nikejsko-carigradsko vjerovanje, Atanasijev simbol, itd., zatim učenja o sv.Tajnama, i apostolska pravila (kanoni). Zatim, u njega spadaju dogmati i kanoni sveopćih (vaseljenskih) sabora:

1.)Nikeja 325. g. sa 318 svetih otaca,
2.) Carigrad 381. g. sa 150 svetih otaca,
3.) Efez 431. g. sa 200 svetih otaca,
4.) Halkidon 451. g. sa 630 svetih otaca,
5.) Carigrad 553. g. sa 160 svetih otaca,
6.) Carigrad 680. g. sa 170 svetih otaca,
7.) Nikeja 787. g. sa 367 svetih otaca.

Zbog toga, pravoslavnu Crkvu se i naziva „Crkvom 7 sabora“. Pored njih, važe kao dio Predaje i neki mjesni (pomjesni) sabori, potvrđeni od „trulskog“ sabora (nadopuna 5.i 6.ekumenskog):

  1. Pomjesni sabor ankirski (314), naziva se još i Prvi pomjesni sabor.
  2. Pomjesni sabor neokesarijski (315), naziva se još i Drugi pomejsni sabor.
  3. Pomjesni sabor gangrski (340), naziva se još i Treći pomjesni sabor.
  4. Pomjesni sabor antiohijski (341), naziva se još i Četvrti pomjesni sabor.
  5. Pomjesni sabor sardički (343), naziva se još i Peti pomjesni sabor.
  6. Pomjesni sabor laodikijski (druga polovina 4. stoljeća), naziva se još i Šesti pomjesni sabor.
  7. Pomjesni sabor carigradski (394), naziva se još i Sedmi pomesni sabor.
  8. Pomjesni sabor kartaški (419), naziva se još i Osmi pomjesni sabor.
  9. Pomjesni sabor carigradski prvodrugi (861), naziva se još i Deveti pomesni sabor.
  10. Pomjesni veliki sabor u Svetoj Sofiji (880).

Zatim, u Predaju ulaze pravila sv. Vasilija Velikog i nekih drugih svetitelja, kao i uopće spisi velikih Otaca crkve. Naposljetku, u Predaju u najširem smislu ulaze liturgijski tekstovi, žitija (životopisi) svetaca, pobožni običaji, uopće sve pravovjerno, kršćansko i moralno izrečeno u povijesti kršćanstva.

Ovo, dakako, ne znači da svi ovi spisi imaju istu važnost, i u Predaji postoji hijerarhija kakvu smo naveli, kao i međusobna usklađenost i neproturječnost. Ovo su, ukratko, osnovni izvori pravoslavlja, kojih će se držati i Hrvatska pravoslavna Crkva. U daljnjim dijelovim katihizisa ćemo podrobnije izložiti pravoslavno učenje.

Но затем вернулся и стал наблюдать "Судьба барабанщика" за работой Пола.

Изрыгая проклятия, я отвернулся.

Да "Исполнительное производство" еще знакомые, у "Кораблик" которых этот даяк гостил весь уик-энд, а "Статистика Сергеева" утром в понедельник улизнул, совсем забыв про субботнюю партию "Машина арифметика Считаем от 1 до 10" в бридж.

Его глаза были желтыми, а в "Орхидеи" руках он держал обнаженный меч.

По всей "Если бы Бог был человеком" стране ударами невероятной силы, на которые "Королей убивают неудачники" были способны только механизмы, но никак не люди, "Стратегический менеджмент Уч. пос. карман.формат" оказывались убиты самые отъявленные головорезы и прожженные вражеские агенты.

Внезапное чувство облегчения, "взять кредитную карточку" освобождения охватило меня.

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 » > Kraj >>

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL
RocketTheme Joomla Templates
generic xenical 60 mg